CACAK U KULTURNO - ISTORISKOJ ZBILJI
pocetna strana prezentacije Cacak na netu patron web-prijatelj Pisite nam...
Biblioteka Vladislav Petkovic Dis - pocetna strana prezentacije
Gradska biblioteka

Čačak

Gospodar Jovanova 6, 32 000 ČAČAK, Telefon/fax: 032/223-608

MART 2004.
Dobro došli na sajt Gradske biblioteke "Vladislav Petković Dis". Naš pozdrav je i dalje: "Sa očima izvan svakog zla"....


mart 2004.

Novi broj časopisa za bibliotekarstvo "GLAS BIBLIOTEKE"

Gradska biblioteka "Vladislav Petković Dis" u Čačku objavila je novi broj časopisa za bibliotekarstvo "Glas biblioteke", deseti po redu.

Sadržaj ovog broja možete pogledati na našem sajtu.



17. mart 2004.

PROZRACI SVETLANE VELMAR - JANKOVIĆ

Pod Disovim blagonaklonim pogledom čačanskoj publici se u okviru programa 41. Disovog proleća predstavila Svetlana Velmar - Janković knjigom Prozraci ali i esejom o Disu koji je napisala pre skoro četrdeset godina. Ispunjavajući obećanje da će povezivati ljude koji poštuju svoju prošlost, hoće da razumeju svoju sadašnjost i proveravaju ličnu odgovornost za sopstvenu budućnost, kako glasi geslo izdavačke kuće "Stubovi kulture", ovo izuzetno svedočanstvo prvorazrednog svedoka, kako su najavljivani Prozraci u kontekstu dosadašnjeg stvaralaštva Svetlane Velmar-Janković brojnoj publici predstavio je glavni urednik ove izdavačke kuće, pesnik i književni kritičar, Gojko Božović. Podstaknuti odlomcima iz autobiografije koje je čitala sama autorka, posetioci su se uključivali u razgovor i tako su na najbolji način povezani oni koji knjigu stvaraju sa onima u čijim rukama ona zadobija istinski smisao. Do ponovnog gostovanja autorke Ožiljka, Dorćola, Laguma, Bezdna, Nigdine, Knjige za Marka i drugih veoma čitanih knjiga ovaj susret čačanske publike sa Svetlanom Velmar - Janković u Velikoj sali Hotela ''Beograd'' ostaće kao istinski prozrak u sećanju svih prisutnih.



10. mart 2004.

SABRANA DELA VLADISLAVA PETKOVIĆA DISA

Zavesa sa 41. Disovog proleća podignuta je 10. marta u Velikoj sali Hotela Beograd promocijom kritičkog izdanja sabranih dela Vladislava Petkovića Disa. Prof. dr Novica Petković je u dve knjige - Pesme, Zapisi, Proza, Pisma, Bibliografija - sabrao sve što je Dis napisao i što je do sada književna kritika o njemu izrekla. Ovo kapitalno delo izdao je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Knjige su proglašene izdavačkim poduhvatom na beogradskom sajmu knjiga 2003. Sabrana Disova dela predstavio je u Čačku prof. dr Dušan Ivanić a u ime izdavača Petar Pijanović, urednik. Priređivač prof. dr Novica Petković, zbog bolesti nije prisustvovao promociji u Disovom zavičaju, ali je čitavo veče bio prisutan među publikom i učesnicima književne večeri. U ime grada domaćina profesoru Petkoviću, na njegovom kapitalnom delu, zahvalila se Gordana Cerović, podpredsednik Skupštine opštine Čačak i predsednik Odbora Disovog proleća. Srpsku kulturu, ali i Čačak, Novica Petković zadužio je sa dva kritička izdanja - Momčila Nastasijevića i Vladislava Petkovića Disa.

Na promociji Disovog dela Boško Obradović čitao je pisma i ''Labudovu pemu'' ovog značajnog srpskog pesnika, a voditelj Milica Baković govorila je o doprinosu čačanske biblioteke i poslanika kulture iz Čačka na osvetljavanju života i dela Vladislava Petkovića Disa.



9. i 10. mart 2004.

NAGRADJENI RADNICI
DAN BIBLIOTEKE ''VLADISLAV PETKOVIĆ DIS''

Prvi put ove godine Gradska biblioteka obeležava svoj dan. Izabran je 10. mart, dan rođenja pesnika Vladislava Petkovića Disa, čije ime ustanova nosi, a istovremeno u Čačku tradicionalno počinju i Disove svečanosti. Praznik Biblioteke obeležilo je objavljivanje dve značajne publikacije - Zbornik ''Stanje i perspektive zavičajnih fondova'' kao i deseti broj stručnog časopisa ''Glas biblioteke'' - ali i susreti sa decom, čitaocima, privrednicima i sadržajan kulturni program.

Biblioteka je ovom prilikom nagradila deset svojih najvernijih čitalaca kao i četiri bibliotekara i knjižničara. Knjigom su nagradeni čitaoci Delfina Zečević, Biljana Čolović, Ana Madžarević, Dušanka Veljašević, Rada Paunović, Zlatija Lazić, Katarina Ćosić, Aleksandra Aleksić, Danijela Ilić i Marina Sretenović. Za doprinos razvoju bibliotečke delatnosti i rada sa korisnicima u protekloj godini novčano su nagradeni Marija Orbović - bibliotekar savetnik, Dubravka Ilić - bibliotekar, Dušica Cibralić - knjižničar i Snežana Planić - knjižničar.


Na Dan biblioteke velika čitalačka porodica uvećana je za 800 novih članova. U Odeljenju za odrasle besplatno je upisano 700 čitalaca, a u Dečijem odeljenju 100 čitalaca. Biblioteka danas ima 4.895 članova.

NAJDRAŽI GOSTI

Najdraži gosti svake biblioteke su deca. Mališani iz vrtića ''Poletarac'' i ''Neven'' prvi su posetili Dečije odeljenje i bibliotekarima čestitali praznik. Šareni svet knjiga i igračaka magično je privlačio dečake i devojčice i svi su poželeli da postanu članovi biblioteke. Od ove godine biblioteka besplatno upisuje sve predškolce. Mališane i vaspitače osim knjiga čekali su i slatkiši i raspoloženi bibliotekari.




Izašao je iz štampe Zbornik sa savetovanja na temu "Stanje i perspektive razvoja zavičajnih fondova" koje je održano 14. i 15. decembra (već davne) 2000. godine. Na savetovanju u Čačku, na kome su učestvovali najeminentniji stručnjaci srpskog bibliotekarstva, saopšteno je 29 referata.

Cena Zbornika za biblioteke je 400,00 dinara.

Molimo Vas da putem elektronske pošte bdis@ptt.yu ili faksom - 032 223 608, telefonom 342 755, ili na adresu: Gradska biblioteka, Gospodar Jovanova br. 6, 32000 Čačak, obezbedite dovoljan broj primeraka ovih vrednih publikacija za vašu biblioteku.

S poštovanjem Danica Otašević, direktor



Žiri za dodelu Disove nagrade u sastavu: Gojko Tešić (predsednik), Jovan Delić i Danica Otašević na sastanku održanom dana 9. marta 2004. godine u Čačku većinom glasova doneo je

O D L U K U


da se pesnička nagrada koja nosi ime pesnika Vladislava Petkovića Disa za 2004. godinu dodeli Radmili Lazić koja unosi u našu savremenu poeziju autentičan potres. I lično i univerzalno, prepoznatljivo i upečatljivo, i odvažno i otvoreno, njeno pesničko delo je dragoceno za ono što danas jeste srpsko pesništvo, nesumnjivi doprinos njegovom identitetu u svetskom prostoru.

U Čačku,
9. marta 2004. god.

Žiri
Gojko Tešić
Jovan Delić
Danica Otašević


O B R A Z L O Ž E N J E


U poeziji Vladislava Petkovića Disa postoji izvestan vapaj koji, u prvi mah, tadašnja kritika ili nije umela da prepozna ili nije htela da ga prizna. Valjda se kod Disa prvi put u najneposrednijem smislu, u punoj lirskoj snazi, javlja bolan egzistencijalni krik u srpskom pesništvu. To što je onda dospelo do glasa i prodrlo u naš jezik, na svoj način se danas odigrava i u poeziji Radmile Lazić.

Kad smo jednoglasno odlučili da nagradu, pošto ju je već svojevremeno dobila Desanka Maksimović, dodelimo jednoj od izuzetnih pesnikinja, bili smo apsolutno svesni da ne grešimo u izboru. Radmila Lazić unosi u našu savremenu poeziju autentičan potres. Njeno pesničko delo je nešto novo i jeste pravi odgovor na izazov vremenu koje bi da poeziju izbriše iz života. I lično i univerzalno, prepoznatljivo i upečatljivo, i odvažno i otvoreno, takvo delo je dragoceno za ono što danas jeste srpsko pesništvo, nesumnjivi doprinos njegovom identitetu u svetskom prostoru. Sve izrazitiji odjek koji poezija Radmile Lazić ima u svetu, samo je jedan od dokaza za to. Najpresudniji dokaz je da tu poeziju možemo voleti, i da svakom ko je čita nije mogućno da odoli njenom izrazu, u bilo kojoj od njenih dosadašnjih osam knjiga ("To je to", "Pravo stanje stvari", "Podela uloga", "Noćni razgovori", "Istorija melanholije", "Priče i druge pesme", "Iz anamneze" i "Doroti Parker bluz" - plus izbor "Najlepše pesme Radmile Lazić") a posebno od četvrte, "Istorije melanholije" i naravno, pete "Priče i druge pesme" i ponajviše u nedavnoj, najdalekosežnijoj, "Doroti Parker bluz".

Lirski naboj, dramski intenzitet, besprekoran ritam i, kao kruna, puna i moderna životnost odlikuju njeno pesničko delo. Sama pesnikinja, iz knjige u knjigu sve novija, spremna da istražuje, nikad ne gubeći iz vida istinski razlog pisanja, neophodnost poetskog kvaliteta života, izrasla je u figuru na koju srpska kultura može biti ponosna. Kad čitamo njene pesme, biva nam jasno čemu poezija. Da nas dirne u sve što nas boli, i da nas izleči, učeći nas da ne zaboravljamo na rane.

Žiri
Gojko Tešić


41. DISOVO PROLEĆE


programi u JANUARU i FEBRUARU 2004.


design by: INternetClub